Angina pektoris, stenokardija, stezanje u grudima ili često samo angina, je stanje koga karakteriše snažan bol u srčanom mišiću tokom fizičkog napora. Kada je bol u grudima posledica nedovoljnog dotoka krvi u srčani mišić, onda je u pitanju klasična angina. Klasična angina se često može javiti i kod zdravih osoba, i aktivna je samo tokom fizičkog napora. Sa prestankom aktivnosti, bol uglavnom nestaje.

Pacijenti sa klasičnom anginom mogu razviti i akutnu anginu. U slučaju akutne angine, bol u grudima i srčanom mišiću je intenzivniji i duže traje, i javlja se čak i tokom mirovanja. Akutna angina je oboljenje kome se treba pristupiti vrlo ozbiljno, jer skoro uvek ukazuje na postojanje drugog srčanog problema.

Angina pektoris se jednako javlja i kod muškaraca i kod žena starijih od 60 godina. Slučajevi angine nešto su ređi kod mlađih žena, čiji su kardiovaskularni sistemi zaštićeni estrogenom. Tokom menopauze opada nivo estrogena što znatno povećava rizik od svih srčanih oboljenja, a samim tim i angine.

 

Simptomi

Simptomi angine mogu se kretati od vrlo blagih i neprimetnih do vrlo bolnih i intenzivnih. Simptomi su najčešće jave u toku fizičkog napora, i nestaju čim se prestane sa aktivnošću. Neki od najčešćih simptoma su:

·         Stezanje ili pritisak u grudima

·         Neprijatan bol koji se širi uz grlo i niz levu ruku

·         Vrtoglavica

·         Povećano znojenje

Pacijenti koji prvi put osete simptome angine obavezno treba da se obrate lekaru. Ukoliko se ovi simptomi javljaju češće, velika je verovatnoća da ih izaziva krvni ugrušak u arteriji. Ako se arterija zapuši, skoro izvesno će doći do srčanog udara. Produženo trajanje i pojačan intenzitet simptoma angine mogu nastati kao posledica manje osetnog srčanog udara.

 

Uzroci

Najčešći uzrok angine pektoris je koronarna arterijska bolest, tj. suženje arterija koje koja obezbeđuju dotok krvi do srčanog mišića. Nakupljanjem masnih naslaga na zidovima arterija naziva se arteroskleroza, i ona izaziva njihovo sužavanje. Širina arterija pacijenata sa arterosklerozom uglavnom može da obezbedi dovoljan dotok krvi dok je telo u stanju mirovanja. Međutim, sužene arterije ne mogu da održe jednak dotok krvi za vreme fizičke aktivnosti, što dovodi do smanjenja nivoa kiseonika u krvi. Ako krv koja arterijom dođe do srca nije dovoljno bogata kiseonikom, dolazi do akumuliranja toksičnih supstanci u srčanom mišiću. Čak i mala količina ovih supstanci izaziva intenzivan pritisak i grčevite bolove u grudima.

Ljudi koji pade od hiperlipidemija, hipertenzije ili dijabetesa češće oboljevaju od arteroskleroze i koronarne arterijske bolesti. Rizik od ovih bolesti povećava se ukoliko je pacijent pušač ili u porodici ima istoriju ovih bolesti.

Angina pektoris se može javiti usled spazme koronarnih arterija. Oštećenje na srčanim zaliscima umanjuje dotok krvi do srčanog mišića, zbog čega dolazi do kratkotrajnog sužavanja arterija.

Još jedan uzrok angine može biti i anemija, zbog umanjene sposobnosti krvnih zrnaca da prenose kiseonik.

 

Faktori rizika

Faktori rizika angine pektoris su sledeći:

·         Dijabetes

·         Koronarna arterijska bolest

·         Povišen holesterol

·         Povišen nivo triglicerida

·         Povišen krvni pritisak

·         Stres

·         Starost

·         Gojaznost

·         Pušenje

Komplikacije

Angina pektoris može dovesti do srčanog udara.

 

Prevencija

Najčešće mere prevencije angine pektoris su promena načina ishrane i životnog stila.