Ishemija mozga je stanje u kome mozak ne dobija dovoljnokrvi kako bi ispunio svoje potrebe. Nedostatak kiseonika koji se javlja usled toga može dovesti do odumiranja tkiva, i na kraju i do ishemisjkog udara.

 

Šta je cerebralna ishemija?

Cerebralna ishemija je bolest koja je izazvana umanjenim unosom krvi (i samim tim kiseonika) u mozgu. Postoje dve glavne vrste cerebralne ishemije: fokalna ishemija, koja se odnosi na određeni deo moždanog tkiva i može biti izazvana trombom ili embolijom koja blokira protok krvi u arteriji. Druga vrste se zove globalna ishemija zato što uključuje više delova mozga i karakteriše se smanjenjem ili prekidom protoka krvi u mozak. Rezultat cerebralne ishemije je uvek nedostatak kiseonika, koji mora biti lečen što je pre moguće kako bi se izbegle ozbiljne komplikacije i posledice.

 

Koji su uzroci cerebralne ishemije?

Cerebralna ishemija može biti izazvana različitim uzrocima. Najčešći uzroci uključuju aterosklerozu krvnih sudova koji nose krv do mozga, bolest srca (posebno treperenje srca) koje može dovesti do formiranja embolije kroz krvotok, koja može doći do krvnog suda i izazvati začepljenje, bolest malih krvnih sudova koja izaziva zatvaranje malih arteriola, koji su poznati kao faktori koji pretskazuju visok krvni pritisak i dijabetes. Pored toga, postoje i ređi faktori kao što su poremećaji u zgrušavanju, određene genetske bolesti, disekcija cerebralnih sudova, korišćenje određenih lekova.

 

Koji su simptomi cerebralne ishemije?

Jačina simptoma cerebralne ishemije može varirati. Međutim, najčešći simptomi uključuju:

Probleme sa vidom (kao što je slepilo u jednom oku ili dupli vid)

Teškoće u govoru

Teškoće u kretanju i koordinaciji

Gubitak svesti

Osećaj slabosti u ruci, nozi i delu tela i celom organizmu.

 

Prevencija

Da bi se sprečila cerebralna ishemija predlaže se prekid pušenja, svakodnevno vežbanje, ograničena upotreba alkohola, zdrava ishrana sa niskim sadržajem soli i stalno nadgledanjekrvnog pritiska i šećera u krvi. Preko 50. godine predlaže se ultrazvuk arterija koje nose krv u mozak kao i elektrokardijagram i pregled srca (posebno ako imate preskakanje). Ako postoje neki posebni faktori rizika, propisuju se terapije antitrombocitima i antikoagulantima.

 

Dijagnoza

Dijagnoza cerebralne ishemije se generalno zasniva na analizi kliniških simptoma. Pažljiva provera istorije bolesti može isto pretpostaviti uzrok ishemije, ali se opet može teško dijagnostikovati sa sigurnošću.

Neki od neophodnih testova za dijagnostifikovanje uključuju:

Laboratorijske analize zbog mogućeg visokog krvnog pritiska, anemoje, policitemije, ili infekcija, hiper koagulirajućih stanja i evaluacije nivoa masti u krvi.

ECG

Ekokardijagram

Nadgledanje pritiska i ritma srca

MRI (magnetna rezonanca)

CT skener (kompjuterska tomografija)

 

Lečenje

Lečenje cerebralne ishemije u akutnoj fazi uključuje lekove koji se moraju uzimati do 4 sati nakon pojavljivanja, što može dovesti do ponovnog otvaranja začepljenog krvnog suda.  Pacijentu se propisuju antitrombocitni lekovi i lekovi protiv zgrušavanja. Pored toga se predlaže i stalno nadgledanje i kontrolisanje krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi. Takođe se predlaže da se počne sa rehabilitacijom što je pre moguće.