Epilepsija je poremećaj mozga koji dovodi do pojave napada i neuobičajenog ponašanja. Tokom napada dolazi do abnormalnog pražnjenja neurona (ćelija mozga) koji otpuštaju električne impulse, što dovodi do remećenja aktivnosti nervnih ćelija u mozgu i telu koje počinje neuobičajeno da se ponaša. Najmanje dva neizazvana, spontana napada potrebna su za uspostavljanje dijagnoze epilepsije. Za epilepsiju je potreban medicinski nadzor i među opcijama lečenja nalaze se kako lekovi, tako i hirurški zahvat.

Postoje dve glavne kategorije epilepsije:

idiopatska (ili primarna) epilepsija: ne postoji očigledan uzrok za nastanak epilepsije, ali moguće je da postoji porodična istorija pojave bolesti, što ukazuje da može biti nasledna

simptomatska (ili sekundarna) epilepsija: Nije poznat uzrok epilepsije kod nekih osoba

 

Simptomi

Među znacima i simptomima EPI napada mogu biti:

Privremena konfuzija

Pogled uprt u prazan prostor

Nekontrolisano uvrtanje ruku i nogu

Gubitak svesti

Psihički simptomi

Simptomi epilepsije mogu varirati zavisno od tipa napada. Lekari obično klasifikuju napade bilo kao fokalne (zahvaćen je samo deo mozga) ili kao generalizovane (zahvaćeni su svi delovi mozga), na osnovu toga kako počinje abnormalna aktivnost mozga.

 

Fokalni napadi

Fokalni napadi bez gubljenja svesti (jednostavni delimični napadi): Napadi koji mogu dovedu do promene emocija ili da promene izgled nekih stvari poput njihovog izgleda, mirisa, ukusa ili zvuka. Takođe mogu dovesti do trzanja ili uvrtanja određenih delova tela.

Fokalni diskognitivni napadi (kompleks delimičnih napada): Napadi koji se odlikuju promenom ili gubitkom svesti ili pojma, kao i izvođenje ponavljanih pokreta, poput trljanja ruke ili hodanjem u krug.

 

Generalizovani napadi

Odsustvo napada: Napadi koji obuhvataju pogled uprt u jednu tačku ili suptilne pokrete tela poput treptanje oka ili coktanje usnama. Ovakav tip napada obično se beleži kod dece.

Tonični napadi: Napadi koji su izazvani ukrućenjem mišića vrata, ramena i nogu.

Atonični napadi: Napadi koji se odlikuju gubitkom mišićne kontrole što dovodi do iznenadnih padova ili kolapsa.

Klonični napadi: Napadi koji obuhvataju ponavljanje pokreta uvrtanja ili trzanja, Ovi napadi obično pogađaju vrat, lice i ruke.

Mioklonični napadi: Ovi napadi odlikuju se iznenadnim kratkim trzajima ili uvrtanjem ruku ili nogu.

Tonično-klonični napadi: Napadi koji uzrokuju gubitak svesti, ukrućenje mišića, drhtanje i ponekad gubitak kontrole nad mokraćnom bešikom.

 

Uzroci

Epilepsija može da se javi u bilo kom uzrastu; međutim, najveći broj slučajeva počinje u doba detinjstva. Iako ne postoji neki specifičan razlog zbog čega kod neke osobe dolazi do pojave epilepsije, postoje neki faktori koji njen nastanak vezuju za oštećenje mozga. Epilepsija može biti izazvana:

Nekim stanjima mozga (tumori na mozgu ili šlogovi)

Povreda glave (saobraćajna nesreća ili neki drugi tip traume)

Zarazne bolesti (SIDA, virusni encefalitis)

Genetski uticaj (Fokalni napadi, generalizovani napadi)

Prenatalna povreda (slaba ishrana, infekcija majke, nedostatak kiseonika)

Poremećaji tokom odrastanja (Autizam, neurofibromatoza)

 

Faktori rizika

Određeni faktori se povezuju sa većim rizikom od obolevanja od epilepsije, i među njima su:

Starosna dob (najčešće tokom detinjstva i nakon pređene 60. godine života)

Povrede glave (saobraćajna nesreća ili druge traume)

Napadi u detinjstvu (pokrenuti polenskom groznicom)

Šlog ili druge kardiovaskularne bolesti

Infekcija mozga (meningitis)

Porodična istorija obolevanja od epilepsije

 

Komplikacije

Komplikacije koje se mogu javiti usled epilepsije su:

Mogućnost pada ili povrede glave ili koštanog tkiva tokom napada

Mogućnost davljenja tokom kupanja ili plivanja

Saobraćajne nesreće (gubitak kontrole ili svesnosti)

Psihološki ili problemi u ponašanju (depresija, anksioznost, samoubistvo, otežano učenje)

Trajno oštećenje mozga

Komplikacije u trudnoći

Ostale teže komplikacije koje se mogu javiti tokom epilepsije mogu biti sledeće:

Status epilepticus: trajni napad koji traje duže od 5 minuta ili stalno ponavljanje napada

Iznenadna neobjašnjena smrt od epilepsije (SUDEP)

 

Prevencija

Iako ne postoji poznati način da se epilepsija spreči, odgovarajući režim ishrane, pravilan san, izbegavanje upotrebe narkotika i alkohola, kao i nošenje zaštitne opreme tokom bavljenja sportom ili drugim fizičkim aktivnostima, može da pomogne u smanjenju mogućnosti da se napadi pokrenu kod onih osoba koje već boluju od epilepsije.