Mikroskopski kolitis je zapaljenje debelog creva koje utiče na apsorpciju vode iz debelog creva i samim tim uzrokuje trajne vodene stolice. Ovaj poremećaj dobio je ime zbog činjenice da nije vidljiv golim okom, već je potrebno analizirati tkivo debelog creva pod mikroskopom ne bi li se utvrdilo postojanje poremećaja.

Postoje dva tipa mikroskopskog kolitisa:

Kolageni kolitis, kod koga se tanak sloj proteina (kolagena) razvija ispod samog tkiva debelog creva.  Simptomi mikroskopskog kolitisa mogu da se javljaju i gube često, a ponekad mogu i da nestanu sami od sebe; i

Limfocitni kolitis, kod koga broj belih krvnih zrnaca (limfocita) raste u debelom crevu, gde se oni na taj način nagomilavaju.

Nije poznato da li su kolageni kolitis i limfocitni kolitis dva odvojena poremećaja ili predstavljaju različite faze istog poremećaja. Međutim, simptomi kolagenog kolitisa i limfocitnog kolitisa su slični, kao i samo testiranje i lečenje, budući da neki stručnjaci smatraju da oni predstavljaju različite faze iste bolesti.

 

Simptomi

Primarni simptom mikroskopskog kolitisa je hronična, vodena dijareja koja može trajati mesecima ili godinama pre samog uspostavljanja dijagnoze. Obično, simptomi postepeno počnu da se javljaju i neredovni su po prirodi, pa postoje periodi kada se osoba oseća dobro, da bi zatim usledili napadi hronične dijareje. Ova hronična dijareja karakteristična za mikroskopski kolitis razlikuje se od akutne dijareje infektivnog kolitisa, koja obično traje od nekoliko dana do par nedelja. U još neke simptome mikroskopskog kolitisa ubrajaju se:

Bol i grčevi u stomaku;

Gubitak težine;

Mučnina;

Fekalna inkontinencija.

 

Uzroci

Nije poznato šta uzrokuje zapaljenje debelog creva koje se javlja kod mikroskopskog kolitisa.  Neki stručnjaci sumnjaju da je mikroskopski kolitis autoimuni poremećaj sličan onome koji uzrokuje hronični ulcerativni kolitis i Kronovu bolest. Naučnici veruju da među uzročnike spadaju:

Lekovi koji nadražuju sluzokožu debelog creva

Bakterije koje luče toksine koji iritiraju sluzokožu debelog creva

Virusi koji su okidači zapaljenja

Problemi sa imunim sistemom, poput reumatoidnog artritisa ili celijačne bolesti, koji se javljaju kada imuni sistem tela napada zdrava tkiva.

 

Faktori rizika

Iako se u tome ne slažu sve sprovedene studije, neke od njih ukazuju da izvesni lekovi mogu da povećaju rizik od pojave mikroskopskog kolitisa. Među lekove koji se vezuju za to stanje spadaju:

Aspirin, acetaminofen i ibuprofen;

Inhibitori protonske pumpe, uključujući lansoprazole;

Akarboza;

Flutamid;

Ranitidin;

Selektivni inhibitor preuzimanja serotonina, poput sertralina;

Karbamazepin.

Smatra se da su neke kategorije osoba izložene većem riziku od nastanka mikroskopskog kolitisa. Među njima su:

Žene starosne dobi od 50 do 70 godina;

Osobe sa izvesnim problemima imunog sistema, poput onih sa celijačnom bolesti, oboljenjima štitne žlezde ili reumatoidnim artritisom;

Pušači, posebno uzrasta od 16 do 44 godina.

 

Prevencija

Budući da uzrok mikroskopskog kolitisa nije poznat, ne može se dati adekvatan savet za sprečavanje nastanka ove bolesti.