{"id":36918,"date":"2017-02-16T10:43:25","date_gmt":"2017-02-16T10:43:25","guid":{"rendered":"http:\/\/humanitas.local\/diseases\/posteriorna-kortikalna-atrofija\/"},"modified":"2017-11-08T20:14:44","modified_gmt":"2017-11-08T20:14:44","slug":"posteriorna-kortikalna-atrofija","status":"publish","type":"disease","link":"https:\/\/www.humanitas.net\/sr\/diseases\/posteriorna-kortikalna-atrofija\/","title":{"rendered":"Posteriorna kortikalna atrofija"},"content":{"rendered":"
Posteriorna kortikalna atrofija, koja se tako\u0111e naziva i Bensonov sindrom, je redak degenerativni poreme\u0107aj mozga i nervnog sistema koji rezultira postepenim slabljenjem vida. Uobi\u010dajni simptomi obuhvataju te\u0161ko\u0107e prilikom \u010ditanja, odre\u0111ivanja udaljenosti, i prepoznavanja predmeta i poznatih osoba. Ovo stanje mo\u017ee na kraju dovesti i do opadanja spoznajnih sposobnosti. Posteriorna kortikalna atrofija mo\u017ee da se pove\u017ee sa Alchajmerovom bole\u0161\u0107u, demencijom sa Levi telima ili drugim neurolo\u0161kim stanjima. <\/span><\/p>\n Kao neurolo\u0161ko stanje, re\u010d je o obliku demencije koja se obi\u010dno smatra atipi\u010dnom varijantom Alchajmerove bolesti. Ovo oboljenje izaziva atrofiju posteriornog dela mo\u017edanog korteksa, rezultiraju\u0107i progresivnim prekidom slo\u017eene obrade vizuelnih informacija. <\/span><\/p>\n \u00a0<\/span><\/p>\n Budu\u0107i da je zadnji deo mozga odgovoran za obradu vizuelnih informacija, pacijenti sa PKA imaju oslabljenu vizuelnu sposobnost. Atrofija je progresivna; me\u0111u rane simptome spadaju te\u0161ko\u0107a prilikom \u010ditanja, zamu\u0107eni vid, pove\u0107ana osetljivost na svetlo ili sjajne povr\u0161ine, dupla slika, problem sa dubokom percepcijom, problem snala\u017eenja u prostoru. Dodatni simptomi su poreme\u0107aj u planiranju pokreta, smanjena sposobnost \u010ditanja i poreme\u0107aj prepoznavanja predmeta. <\/span><\/p>\n Kako se ovo neurodegenerativno stanje \u0161iri, tako se pojavljuju i sve ozbiljniji simptomi poput nemogu\u0107nosti prepoznavanja poznatih osoba, predmeta i mesta, a ponekad se javljaju i vizuelne halucinacije. Osim toga, pacijenti mogu imati pote\u0161ko\u0107e u izvo\u0111enju pokreta u \u017eelji da dohvate neki predmet, a mo\u017ee da se javi i smanjena sposobnost pisanja. Dalje, ukoliko se odumiranje neurona pro\u0161iri i na prednji deo korteksa, mogu se javiti simptomi sli\u010dni Alchajmerovoj bolesti, poput gubitka pam\u0107enja. Osim toga, anksioznost i depresija su tako\u0111e veoma \u010desti kod osoba sa PKA. <\/span><\/p>\n \u00a0<\/span><\/p>\n Ba\u0161 kao i kod Alchajmerove bolesti, uzroci PKA su nepoznati, a ne postoji neka o\u010digledna genska mutacija koja bi se povezivala sa oboljenjem. Tako\u0111e, nije poznato da li se faktori rizika za nastanak Alchajmerove bolesti odnose i na razvoj PKA. <\/span><\/p>\n \u00a0<\/span><\/p>\n PKA se obi\u010dno razvija kod osoba koje su ne\u0161to mla\u0111e od onih koje tipi\u010dno poga\u0111a Alchajmerova bolest, sa po\u010detnim simptomima koji se naj\u010de\u0161\u0107e javljaju kod osoba na sredini \u0161este i po\u010detku sedme decenije \u017eivota. <\/span><\/p>\n \u00a0<\/span><\/p>\n Kako bolest napreduje, mogu se javiti pote\u0161ko\u0107e u nala\u017eenju pravih re\u010di, svakodnevnom pam\u0107enju i op\u0161tim spoznajnim funkcijama, i kod osoba se razvijaju simptomi tipi\u010dni za Alchajmerovu bolest. U kasnijim fazama razvoja bolesti, oboleli mogu da imaju trzaje ekstremiteta, pa \u010dak i napade. <\/span><\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":0,"template":"","yoast_head":"\nSimptomi<\/span><\/h2>\n
Uzroci<\/span><\/h2>\n
Faktori rizika<\/span><\/h2>\n
Komplikacije<\/span><\/h2>\n