Posteriorni prolaps nastaje kada setanki zid vlaknastog tkiva (omotač) koji razdvaja rektum od vagine oslabi, što omogušava vaginalnom zidu da se proširi. Prolaps zadnjeg dela je poznat kao Rektokela zato što se obično, nada ne uvek, odnosi na prednji deo rektuma koji se proširuje ka zadnjem zidu vagine.

Ako su potrebne, sami možete preduzeti mere i druge neoperativne zahvate koji su efikasni.

U ozbiljnim slučajevima, moguća je i operacija.

 

Simptomi

Mali prolapsus zadnjeg dela ne mora da pokazuje nijedan simptom, i mnoge žene i nemaju bilo kakve simptome. Razlog je što se ovo stanje otkriva jedino tokom unutrašnjeg pregleda iz nekog drugog razloga, kao što je test grlića materice. Međutim, mnoge žene mogu imati osećaj kao da im nešto prolazi kroz vaginu ili izlazi iz nje. One mogu primetiti:

Meku izbočinu od tkiva u vagini koje može ali ne mora da viri iz vagine;

Teškoće prilikom rada creva gde moraju prstima da pritisnu izbočinu na vagini kako bi izbacile stolicu iz tela;

Osećaj rektalnog pritiska i prepunjenosti;

Teškoće prilikom odlaska u toilet;

Teškoće pražnjenja creva;

Seksualni problem, kao što su osećaj srama ili osećanje mlitavosti vaginalnog tkiva;

Mnoge žene koje imaju posteriorni prolaps mogu osetiti prolaps drugih karličnih organa, kao što su bešika, materica ili tanko crevo.

 

Uzroci

Prolaps je izazvan slabljenjem tkiva koje podržavaju organe u karlici. Retko se radi o jednom razlogu, već je u pitanju kombinacija nekoliko stvari. Na primer, porođaj ili drugi procesi koji prave pritisak na omotač mogu da dovedu do ovog stanja, posebno ako je porođaj težak ili žena rodi više dece. Rizik dobijanja prolapsusa karličnih organa može biti povećan zbog:

Promena usled menopauze, kao što je slabljenje tkiva i niski nivoi estrogena;

Preterana gojaznost, koja dodatno može praviti pritisak na karlični deo;

Prethodna operacija karlice;

Ponavljano teško podizanje stvari ili ručni rad;

Dugotrajno kašljanje;

preterano naprezanje kada se ide u toalet zbog dugotrajne konstipacije.

 

Faktori rizika

Sledeći faktori mogu da povećaju rizik dobijanja prolapsa zadnjeg dela:

Žene koje su rođene sa slabijim vezivnim tkivom u karličnom delu;

Žene koje odjednom rode više beba;

Starije žene, jer one prirodno gube mišićnu masu, elastičnost i nervnu funkciju kako stare;

Gojazne žene.

 

Prevencija

Kako bi se smanjio rizik pogoršanja prolapsa zadnjeg dela, sami pokušajte ove preventivne mere:

Izvodite Kegelove vežbe svakodnevno kako bi ste ojačali mišića poda karlice;

Lečite i sprečite konstipaciju;

Izbegavajte podizanje teških stvari i podižite pravilno:

Kontrolišite kašljanje;

Održavajte normalnu težinu

Ishrana koja uključuje hranu bogatu vlaknima ili sveže voće, povrće ili integralni hleb i žitarice da bi izbegli konstipaciju i naprezanje kada idete u toalet.