Digestivna endoskopija je moderna grana gastroenterologije koja dozvoljava doktorima da dijagnostifikuju i leče glavne bolesti digestivnog trakta korišćenjem endoskopskih inovativnih instrumenata (od grčke reči “endon” koja znači “unutrašnji” i “skope” koja znači “posmatranje”). Endoskopija je takođe glavno oruđe prilikom korišćenja za rano dijagnostifikovanje digestivnih neoplazama.

 

Šta digestivni endoskopist radi?

Digestivni endoskop je obično gastroenterolog koji je iskusan u korišćenju endoskopskih instrumenata a koji može dijagnostifikovati glavne bolesti koje utiču na organe digestivnog trakta uključujući bolesti jednjaka, stomaka, duodenuma, velikog creva, i rektuma.

 

Koje bolesti leči digestivni endoskopist?

Bolesti koje mogu biti lečene uključuju gastroezofakalni refluks, čirevi, divertikulitis, polipozu, i neoplazme stomaka, jednjaka, creva, debelog creva, I rektuma.

 

Koje zahvate koristi digestivni endoskop?

Procedure koje najčešće koristi endoskop uključuju endoskopska ispitivanja koja dozvoljavaju unutrašnju dijagnostičku procenu organa kako bi bili u stanju da prouče anatomiju, funkcionalnost, i potencijalne bolesti koje su povezane sa njima. Pomoću endoskopskih ispitivanja doctor može da uzme male uzorke tkiva kako bi ih ispitao u istorijskom smislu, i sproveo manje hirurške zahvate pod lokalnom anestezijom kao što je uklanjanje polipa. Neka od najčešćih endoskopskih ispitivanja su anorektoskopija koja omogućava doktoru uvid u anus i rektum, sigmoidoskopija koja doktoru omogućava pregled sigmoidoida, endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija koja omogućava proučavanje žučnog i pankreasnog trkta, kolonoskopija, enteroskopsko ispitivanje malog creva, gastroskopija koja ispituje gornji gastrointestalni trakt, i radiološka ispitivanja uključujući X-zrake sistema za varenje, barijumski klistir, CT, i MRI.

 

Kada pacijent treba da psoeti digestivnog endoskopa?

Lekar opšte prakse šalje pacijenta kod digestivnog endoskopa iz sledećih razloga: kada su laboratorijski testovi otkrili anomalije koje sumnjaju na prisustvo bolesti na gastrointestalnom nivou, ili kada pacijent oseća simptome koji su slični bolovima u sistemu za varenje kao što su bolovi u stomaku ili epigastralni bolovi, gorušica, produženi zatvor, i dijarea koja ne prestaje u roku od nekoliko dana.