Hitna pomoć se bavi poremećajima, bolestima i stanjima koja treba da se reše odmah.

 

Šta radi doktor hitne pomoći?

Doktor koji radi na odeljenju hitne pomoći može odmah da svojim pacijentima pruži kvalitetnu medicinsku negu. Doktor ima za cilj da proceni i prati zdravstvene problem pacijenta i da ga otpusti kada je to moguće, u roku od 25 sata. Ovaj specijalista je u stanju da leči zdravstvene probleme hitne prirode, i odluči da li pacijenta treba hospitalizovati ili ne.

 

Kako bi se izbegao rizik otpuštnja pacijenta kome ne traba hospitalizacija, i obratno, doktor hitne pomoći koristi kratkoročna interventska posmatranja, pružajući optimalnu negu bez obaveznog primanja pacijenta. Ukoliko je potrebno, doktor hitne pomoći može pisati na eskpertizama pacijenata od drugih doktora kao što su hirurzi, ortopedi, enurolozi, I psihijatri.

 

Koje bolesti leči doktor hitne pomoći?

Doktor hitne pomoći može da se bavi bilo kojom vrstom bolesti ili poremećaja. Među najčešće spadaju bol u grudima različitih uzroka I prirode, prestanak rada srca, nestabilna angina, mikrokardijalna infrakcija, slog, tahikardije i aritmije, i povrede. Druge uključuju krvarenje sistema za avrenje, disekcija aorte, opstrukcija gornjeg dela disajnog kanala, akutni fibrilni sindrom kao što je grip, i eksatematozne bolesti kao što su male boginje.

 

Koje zahvate koristi doktor hitne pomoći?

Prvi zahvat koji se vrši u hitnoj pomoći je takozvana trjaža, koja se sastoji od procene ozbiljnosti svakog slučaja. Kada se jednom proceni, pacijetnu se da odgovarajuča boja u skladu sa hitnošću povrede I odgovarajući tretman.

 

Obično je samo 15% pacijenata koji dođu u hitnu pomoć zadržano zbog posmatranja a samo 30% od ovih je potom hospitalizovano. Testovi koji mogu biti urađeni pre nego što se odluči da li treba hospitalizovati ili otpustiti pacijenta zavise od simptoma koje ima pacijent prilikom dolaska u hitnu pomoć. Neki od najčešćih testova uključuju testove krvi, elektrokardiogram, radiograf, ehograf, i merenje krvnog pritiska. U hitnoj pomoći, pacijentu se takođe mogu dati i lekovi kao što su oni za bol kako bi se izborio sa trenutni ili hroničnim sindromima bola.

 

Kada pacijent treba da poseti doktora hitne pomoći?

Traženje hitne pomoći je bitno u svim onim slučajevima gde su prisutni ozbiljni smptomi koji utiču na sposobnost kretanja, oseja, disanja, stanja svesti, funkcionisanja urinarnog trakta ili creva, i fiziološkog balansa pacijenta posebno ako se naglo pojave. Bitno je tražiti hitnu medicinsku pomoć kad god pacijent ima simptome bola u grudnom košu, abdomen ili glavi. Doktor hitne pomoći nije zamena lekaru opšte prakse, jedini razlog za posetu doktora hitne pomoći je kada se smatra da je intervencija neophodna I urgentna.