Šta su metastazni tumori na mozgu?

Metstaze mozga su najčešći oblik tumora na mozgu s tim što rastu deset puta većom brzinom nego početni primitivni tumori mozga. Oko 10% pacijenata kod kojih je dijagnostikovan sistemski kancer dobijaju metastaze mozga na centralnom nervnom sistemu. Metastaze od kancera pluća su najčešće, iako se povećava brzina rasta kancera dojke, i melanom ima najveću sklonost od svih sistemskih kancera da uzrokuje metastaze mozga. 80% metastaze se nalazi u hemisferama, 15% je lokalizovano u cerebralnom nivou, a 5% u nivou kostiju.

 

Koji su uzroci metastaza mozga?

Metastaze mozga vode poreklo od ćelija tumora koje su nastale u drugom delu tela a koje su se proširile na mozak gde mogu biti lokalizovane na više mesta.

 

Koji su simptomi metastaze mozga?

Simptomi metastaza mozga su slični bilo kojem tipu kancera nervnog sistema i uključuju napade epilepsije, glavobolje, i neurološki deficit.

 

Dijagnoza

Dijagnoza se prvobitno postavlja CT skenerom glave, a onda sledi skener sa kontrastom, i najtačniji sa MRI, uključujući osnovni MRI i MRI sa kontrastom (gasdolinium). Često se pacijenti kod kojih nije sigurna dijagnoza rade skener celog tela sa kontrastom ili PET skener sa vrhom određivanja stadijuma sistemskog tumora.

 

Terapije

Lečenje metastaza zavisi od broja metastaza u mozgui kontrole primarnog tumora na sistemskom nivou.

Kod pacijenata kod kojih nema dokaza o postojanju primarnog sistemskog tumora, radi se operacija kako bi se dobila histološka dijagnoza bolesti i da bi se uklonile metastaze sa smanjenom opasnošću. U drugim slučajevima radi se biopsija iglom (stereotaktična) kako bi se dobila histološka dijagnoza bolesti.

Kod pacijenata sa utvrđenim sistemskim tumorom, u slučajevima metastaza malih veličina (do 3 cm) nema razlika u efikasnosti kada je radio-operacija izvedena sa akceleratorom kao što je Sajber nož i Gama nož.

Operacija ima posebnu ulogu u slučajevima velikih, simptomatičnih metastaza koje su okružene značajnim edemom i koje su dostupne. Posle operacije, pacijent može biti izložen radijaciji celog mozga, iako su skorija istraživanja (EORTC) pokazala da odlaganje WBRT ne menja generalno životni vek pacijenata,on se povezuje sa većim brzinom lokalnog i udaljenog ponavljanja, ali popravlja kognitivni proces kod pacijenata. Izvođenje fokalne radioterapije posle operacije poboljšava kontrolisanje bolesti i ne utiče na kognitivni performans pacijenta.

Kod pacijenata sa utvrđenim tumorom mozga i različitim metastazama (do 3), operacija se izvodi u slučaju velike i pritupačne metastaze a kod onih sa nekontrolisanim, sistemskim tumorima, terapija radijacijom  (celi mozak) je standardna procedura.