Definicija

Plantarni fascitis predstavlja jednu od najčešćih uzroka bol u petama. Plantarna fascija predstavlja ravnu traku koja povezuje petnu kost sa prstima stopala. Usled njenog istegnuća, tanka traka tkiva može izazvati probadajući bol i zapaljenski proces, otežavajući pri tom hod ili stajanje.

Prilikom istezanja stopala ka gore, bol usled plantarnog fascitisa se snižava, ali se može ponovo pojaviti nakon dužeg perioda stajanja ili nakon ustajanja iz sedećeg položaja.

Plantarni fascitis najčešće se javlja kod osoba srednjeg životnog doba, osoba se prekomernom telesnom težinom i kod trkača.

 

Simptomi

Klasični simptomi plantarnog fascitisa podrazumevaju bol u peti. Bol se najčešće pogoršava prilikom:

Pravljenja prvih koraka nakon buđenja

Dužih perioda stajanja ili stajanja na vrhovima prstiju

Ustajanja iz sedečeg položaja

Penjanja uz stepenice

Intenzivne fizičke aktivnosti

 

Uzroci

Tačan etiopatogenetski uzočni mehanizam nastajanja plantarnog fascitisa je nepoznat. Budući da je uloga plantarne fascije pridržavanje tetivnog luka, kao i luka jednog stopala, preveliki pritisak može rezultovati u ponavljanim oštećenjima tkiva plantarne fascije. Ponavljano istezanje ili kidanje vlakana fascije uslovljava njenu iritaciju i zapaljenje prouzrokujući pri tome jak bol u peti.

 

Faktori rizika

Faktori rizika koji mogu povećati šanse za nastanak i progresiju plantarnog fascitisa podrazumevaju:

Starost (najčešće između 40 i 60 godina starosti)

Aktivnosti koje dovode do povećanog stresa na petu (trčanje, balet i aerobik ples)

Prekomerna gojaznost

Ravna stopala

Duži periodi hodanja ili stajanja na tvrđim površinama

 

Komplikacije

Hroničan bol u peti predstavlja komplikaciju koja nastaje usled ignorisanja postojanja plantarnog fascitisa. Nastanak bilo koje vrste promene tokom hoda u cilju minimiziranja bola izazvanog plantarnim fascitisom može izazvati poremećaje u funkciji stopala, kolena ili leđa.

 

Lečenje

Terapeutski pristup plantarnom fascitisu podrazumeva sledeće:

Lekovi protiv bolova: medikamenti kao što su ibuprofen (Advil, Motrin IB, drugi) i naproksen (Aleve) mogu se koristiti u cilju olakšanja bola i zapaljenja udruženog sa plantarnim fascitisom.

Fizikalna terapija: podrazumeva seriju vežbi koje pomažu istezanje i ojačavanje donje muskulature zahvaćene noge, koja stabilizuje članak i petu.

Noćni ulošci: nošenje uložaka koji ispravljaju bazu stopala kao i luk stopala tokom spavanja može pružiti potporu afeciranom ekstremitetu i olakšati diskomfor.

Ortopedska pomagala: nošenje potpornih petnih uložaka petne regije, jastučića ili individualno pravljenih suportivnih uložaka omogućava ravnomernije raspoređivanje pritiska na nogu.

Lekar može ordinirati potencijalni tretman kao što je:

·         Steroidna injekcija: administriranje injekcije sa steroidnim lekom u zahvaćenu regiju. Ovaj vid tretmana se koristi u cilju prolaznog olakšavanja bolnog procesa.

·         Ekstrakorporalna šok terapija talasima: procedura koja primenjuje ultrazvučne talase koji se ravnomerno raspoređuju u bolnoj regiji pete u cilju potpomaganja zaceljivanja. Ova procedura najčešće se primenjuje kod plantarnog fascitisa koji ne reaguje na primenjeni konzervativni tretman.

·         Hirurške procedure: hirurško uklanjanje plantarne fascije kod prisustva jačeg bola usled nereagovanja na prethodno primenjenu terapiju. Mogući neželjeni efekat podrazumeva slabljenje luka stopala.