Šta je magnezijum?

Magnezijum spada u makro elemente, što znači da je to jedan od najzastupljenijih minerala u ljudskom telu. Kod većine odraslih osoba, magnezijum čini između 50 i 60% celokupne mase zuba i kostiju (što je ukupno između 20 i 28 grama), 39% celokupne mase mekog tkiva i samo 1% krvi. Normalnim nivoom magnezijuma u telu smatra se između 0.75 i 0.95 mmol/L. Magnezijum služi kao katalizator raznim enzimima, reguliše nivoe drugih vitamina i minerala u telu i doprinosi proizvodnji energije. Svaki organ u ljudskom telu zahteva određenu količinu magnezijuma kako bi normalno funkcionisao, a to se pogotovo odnosi na srce, bubrege i mišiće.

 

Koja je funkcija magnezijuma?

Magnezijum učestvuje u mnoštvo različitih procesa i reakcija koji se odvijaju unutar ćelija. Ovaj mineral je kofaktor u više od 300 enzima, koji su zaduženi za regulisanje i kontrolu različitih procesa u telu, počevši od sinteze proteina i održavanja normalne funkcije mišića i nerava, pa sve do održavanja normalnog krvnog pritiska i nivoa glukoze u krvi.

 

Magnezijum je jedan od najvažnijih sastojaka koji se koristi prilikom proizvodnje energije, fosfilarizacije kao i glikolize. Ovaj mineral učestvuje u rastu i strukturalnom razvijanju kostiju, a neophodan je i za sintezu DNK, RNK i glutationa (antioksidanta od velika važnosti). Mangezijum je takođe jedan od bitnih faktora koji učestvuju u transportovanju kalcijuma i kalijuma kroz ćelijske membrane. Magnezijum reguliše i prenos nervnih impulsa kroz mišiće, kontrakovanje mišića i ritam otkucaja srca. Spoljašnjom primenom magnezijum može se koristiti za lečenje čireva i plikova na koži, kao i za zalečivanje površinskih rana.

 

Koje namirnice su bogate magezijumom?

Skoro sve namirnice sadrže barem malu količinu magnezijuma. U većim količinama magnezijum se može naći u lisnatom zelenom povrću poput spanaća, mahunarkama, orasima, semenkama, celom zrnu žitarica i bananama. U najvećem broju slučajeva hrana bogata vlaknima sadrži i veliku količinu magnezijuma.

 

Koje su posledice nedovoljne količine magnezijuma u krvi?

Hronična deficijencija magnezijuma veoma je retka pojava. Rizik od pada nivoa magnezijuma u krvi povećava se ukoliko pacijent uzima lekove ili pati od bolesti koje utiču na apsorpciju ovog minerala. Neke od bolesti koje mogu smanjiti sposobnost apsorpcije magnezijuma su hronična dijareja koja se javlja kao posledična Kronove bolesti, Celijačna bolest i dijabetes tipa 2. Kod pacijenata koji su podvrgnuti gastričkom bajpasu takođe se može javiti ovaj problem. U ekstremnim slučajevima, hronična deficijencija mangezijuma može dovesti do grčenja i trzanja mišića, utrnulosti, iznenadnih napada, aritmije, spazma srčanog mišića, promene u ličnosti kao i smanjenju nivoa kalcijuma i kalijuma u krvi.

 

Koje su posledice preteranog unosa mangezijuma?

U najvećem broju slučajeva sav višak magnezijuma se izbacuje kroz bubrege. Preterani unos ovog minerala može izazvati dijareju, koja se često javlja zajedno sa mučninom i grčevima u stomaku. Unos više od 5 grama magnezijuma dnevno dovodi do trovanja, što može izazvati nizak krvni pritisak, opstrukciju creva, depresiju, gubitak energije, slabosti u mišićima i poteškoće sa disanjem. U ekstremnim slučajevima preterani unos magnezijuma može dovesti do srčanog udara.

 

Da li magnezijum može uticati na smanjenje menstrualnih grčeva?

Da, magnezijum može pozitivno uticati na menstrualne grčeve. Studije su pokazale da magnezijum pozitivno utiče na simptome koji se javljaju tokom PMS-a poput nadimanja, gojenja, oticanja nogu i osetljivosti grudi. Suplementi mangezijuma dostupni su u različitim oblicima i dozama, i preporučuje se njihovo uzimanje najmanje jednu nedelju pre početka ciklusa.