Hiperventilacija

 

Hiperventilacija je pojava do koje dolazi u situacijama panike ili stresa. Osoba kod koje se javlja ovo stanje je preplavljena osećanjem emotivnog stesa i tako počinje hiperventilacija, odnosno sve brže i brže disanje, osoba izdiše više vazduha nego što udisanjem može da nadoknadi. Ovim dolazi do brzog smanjenja koncentacija ugljen-dioksida u krvi. Hiperventilacija dovodi do pojave začaranog kruga kod koga osoba paniči i diše sve teže, dok zauzvrat kratak dah samo još više doprinosi tenziji.

Kod nekih osoba, hiperventilacija je retka i javlja se samo kao odgovor na strah, stres ili fobiju. Kod drugih se pak ovo stanje može redovno javljati kao tipičan odgovor na emotivni stres. U slučajevima gde je hiperventilacija česta pojava, dolazi do sindroma hiperventilacije. Težaj oblik hiperventilacije može da dovede do gubitka svesti. Kada dođe do pogoršavanja simptoma i ukoliko oni dugo traju ili ometaju svakodnevne aktivnosti važno je potražiti medicinsku pomoć. Konsultovanje sa lekarom može pomoći da se odredi koren problema, što je veoma značajno kako bi se dalje propisalo adekvatno lečenje i sprečilo ponovno javljanje epizoda hiperventilacije.

 

Koji se simptomi vezuju za hiperventilaciju?

Znaci i simptomi hiperventilacije mogu biti sledeći:

Kratak dah

Groznica

Napetost

Izuzetno brz rad srca

Stezanje u grudima

Ukoliko se stanje hiperventilacije ne sanira u roku od nekoliko minuta, može doći do pojave težih simptoma, poput osećanja konfuzije, ošamućenosti, ukočenosti i trnjenja u rukama i nogama. U takvim slučajevima može biti potrebna intervencija lekara kako bi se smanjio nivo stresa i izbegli novonastali napadi u budućnosti.

 

Šta činiti:

Kako bi se smanjila količina kiseonika uneta u pluća, savetuje se da osoba diše u papirnu kesu. Ovo pomaže povećanju nivoa ugljen-dioksida i samim tim opuštanje mišića. Takođe se savetuje naizmenično disanje u papirnu kesu jedan minut, a zatim disanje bez kese sledeći minut. Još jedna od tehnika je zatvaranje usta i jedne nozdrve i disanje preko druge nozdrve. Ovaj mehanizam je osmišljen kako bi se hiperventilacija smanjila u roku od par minuta. Među ostalim metodama su:

Uveravanje od strane prijatelja ili člana porodice da će sve biti u redu

Umirenje uz pomoć odgovarajućih vežbi disanja

Potražiti pomoć psihologa kako bi se rešili eventualni problemi vezani za napade hiperventilacije

Upražnjavanje tehnika relaksacije poput joge, pilatesa ili meditacije

Redovno vežbanje

Ukoliko ove metode ne pomognu u sprečavanju hiperventilacije, potrebno je potražiti stručnu pomoć. Lekar može da preporuči uzimanje beta-blokatora ili pomoć lekara specijaliste kako bi se utvrdio uzrok problema i obezedilo odgovarajuće lečenje.

 

Šta ne činiti:

U slučaju pojave hiperventilacije, osoba ne bi trebalo da koristi plastičnu kesu. To bi moglo da dovede do toga da se kesa zalepi za usta ili za nozdrve što može dovesti do gušenja pacijenta. Takođe, osobe sa srčanim ili plućnim problemima ne bi trebalo da koriste plastične kese jer dovode do otežanog disanja ili pogoršavanja situacije. Savetuje se da osoba sa hiperventilacijom sama drži papirnu kesu, da to ne čini neko drugi umesto nje. Sama bi trebalo da drži svoju kesu preko nosa i usta i da diše svojim ritmom u miru.

Odricanje od odgovornost: Informacija u ovom članku ni na koji način ne zamenjuje intervenciju niti znake vezane za ovaj vid hitnog stanja, već samo ukazuje na jednostavne savete kako imati situaciju pod kontrolom dok se čeka medicinski tim stručnjaka da preuzme slučaj.