Lepršanje pretkomora (Atrijalni flater AFL) je najčešći nepravilni ritam srca, sličan atrijalnoj fibrilaciji. Oba stanja su tipovi supraventrikularne tahikardije (ubrzanog rada srca). Kod AFL-a, gornje šupljine srca (pretkomore) lupaju prebrzo, što dovodi do grčenja mišića pretkomora koji rade brže i nisu u skladu sa donjim srčanim šupljinama (komorama).

Električni impulsi putuju duž srčane putanje i čine da gornje i donje šupljina srca rade zajedno i skladno pumpaju krv kroz srce.

 

Simptomi

Električni signal koji izaziva AFL cirkuliše po organizovanoj, poznatoj šemi. To znači da ljudi sa AFL-om nastavljaju da imaju stabilan rad srca, samo malo brži nego normalno. Moguće je da ljudi sa AFL-om ne osete nikakve simptome. Ako se kod nekih i jave, oni uključuju:

 

Preskakanja srca (oselaj da srce prebrzo kuca, jako lupa i treperi),

Stalan brzi puls,

Zadihanost

Teškoće pri svakodnevnim aktivnostima i vežbama,

Bol, pritisak, teskoba, osećaj nelagodnosti u grudima,

Vrtoglavica, nesvestica, ili kolabiranje

 

Uzroci

Normalni otkucaj srca dolazi od jednog električnog impulsa koji nastaje iz sinoatrijalnog čvora (SA). Impuls šalje električni signal koji čini da se pretkomore sakupljaju i teraju krv na dole u pretkomore. Električna struja prolazi kroz atriventrikularni čvor (AV), čineći da se komore sakupljaju i šire na ustaljen, ritmički način. Kako se komore sakupljaju i opuštaju, one vuku krv u srce i vraćaju ga nazad u celo telo. To je ono što izaziva puls koga mi osećamo u zglobovima i vratu.

 

Faktori rizika

Neka medicinska stanja povećavaju rizik od dobijanja AFL-a. On auključuju:

Zastoj srca

Prethodni srčani napadi

Abnormalnosti zalistaka ili urođeni defekti,

Visok krvni pritisak,

Skorija operacija,

Disfunkcija tiroidne žlezde,

Alkoholizam (posebno neprekidno alkoholisanje)

Hronična bolest pluća,

Akutna (ozbiljna) bolest,

Dijabetes.

 

Komplikacije

AFL sam po sebi nije opasan po život. Ali ako se ne leči, njegove nuspojave mogu biti opasne po život. Usled AFL srcu je teže da efikasno pumpa krv. Kako se krv kreće mnogo sporije, veće su šanse da će formirati ugruške. Ako se ugrušak ispumpa iz srca, može otići do mozga i dovesti do šloga ili srčanog udara.

 

Prevencija

Ako živite zdrav život to može umanjiti rizik od dobijanja srčanih bolesti, pa zato:

Izbegavajte pušenje,

Jedite hranu zdravu za srce,

Povećajte fizičku aktivnost,

Održavajte zdravu težinu,

Ograničite ili izbegavajte kofein i alkohol

Koristite lekove sa oprezom, pošto neki lekovi protiv prehlade i kašlja mogu izazvati ubrzani rad srca

Smanjite stres, kako jak stres može izazvati probleme sa srčanim ritmom

Vlažite kožu najmanje dva puta dnevno.