Šta je magnetna rezonanca vratnih kičmenih pršljenova?

Magnetna rezonanca je dijagnostička tehnika zasnovana na primeni magnetnog polja visokog intenziteta i radiofrekventnih talasa (sličnih radiotalasima) na deo tela koji treba da se pregleda. U poređenju sa ostalim radiološkim metodama, poput CT skenera, njena prednost je što nije invazivna i upotreba nejonizujućeg zračenja, i što se njom omogućava dobijanje trodimenzionalnih slika.

 

U nekim slučajevima pacijentu se intravenski daje kontrast pre samog obavljanja MR snimanja. Kontrast omogućava bolji vizuelni prikaz detalja krvnih sudova i tumora. MR kontrast naziva se još i angiogram magnetne rezonance (MRA).

 

Magnetna rezonanca vratnih kičmenih pršljenova može biti od velike koriste u pregledu diskusa, koštanih struktura i pršljenova vratnog dela kičme.

 

Magnetnom rezonancom vratnog dela kičme skeniraju se meka tkiva vrata i delovi kičmene moždine. Vratna kičmena moždina je deo kičmene moždine koji se nalazi u predelu vrata.

 

MR vratnog dela kičmene moždine obično se koristi kako bi se utvrdio uzrok bolova u vratu ili bola u vratu koji je praćen slabošću i utrnutošću. Štaviše, MR vratnog dela kičmene moždine može da se koristi u dijagnozi sledećih poremećaja:

 

  • Tumori ili kancer kičmene moždine
  • Skolioza (iskrivljenost) kičme
  • Aneurizme
  • Povreda ili trauma kičme
  • Deformiteti kičme ili urođeni defekti
  • Diskus hernia
  • Infekcija na ili u blizini kičme
  • Promene na mekim tkivima

 

Kao deo pripreme za pregled, pacijent bi trebalo da:

 

  • Izbegava unos hrane i pića 4-6 sati pre pregleda
  • Obavesti medicinsko osoblje o potvđenoj ili potencijalnoj trudnoći zato što se MR ne preporučuje tokom prvog trimestra trudnoće.
  • Obavesti medicinsko osoblje o bilo kakvim metalnim implantima u telu.
  • Donese bilo kakve prethodne medicinske nalaze od značaja poput nalaza CT skenera, prethodne nalaze MR ili rentgen snimke.
  • Obavesti medicinsko osoblje ukoliko boluje od dijabetesa ili ima problem sa bubrezima ukoliko će se MR pregled obaviti uz upotrebu kontrasta. Pacijenti koji imaju bubrežne problem će možda morati da obave analizu bubrežne funkcije pre pregleda kako bi se utvrdilo da će bubrezi na bezbedan način preraditi kontrastni agens nakon pregleda.
  • Obavesti medicinsko osoblje ukoliko pati od klaustrofobije. U tom slučaju medicinsko osoblje mu može da ti lek protiv anksioznosti, ili se u težim slučajevima pacijentu može dati anestezija kako bi spavao tokom čitavog pregleda.

 

Štaviše, zbog sigurnosnih razloga, važno je ukloniti i sav nakit i delove odeće koje imaju metalne delove pre početka pregleda magnetnom rezonancom.

 

Magnetna rezonanca ne sadrži nikakvo zračenje. Iz tog razloga, ona predstavlja neinvazivnu tehniku koja ne izaziva bol. Jedina stvar koja mora da se ispoštuje za uspešni pregled MR jeste da pacijent potpuno miruje tokom trajanja procesa jer preveliko pomeranje može da izmeni ili zamuti slike.

 

Rizici koji se vezuju za MR skeniranje su retki; međutim, moguće je da se javi alergijaska reakcija na supstancu iz kontrasta. Kontrast takođe nosi sa sobom rizik od daljeg oštećenja bubrega kod pacijenata koji već imaju probleme.