Definicija

Parkinsonova bolest je progresivno stanje koje napada nervni sistem obolele osobe i utiče na njenje pokrete. Simptomi Parkinsonove bolesti obično počinju postepeno, sa jedva vidljivim drhtanjem ruke. Tokom rane faze bolesti, obolela osoba može osetiti ukočenost ili spore pokrete ruku, nogu ili lica. Kako poremećaj napreduje, tako i simptomi postaju sve izraženiji, da bi na kraju pacijent imao problema sa govorom, hodanjem i obavljanjem svakodnevnih kućnih zadataka.

Iako ne postoji lek za Parkinsonovu bolest, lekari u ozbiljnim slučajevima mogu da preporuče hirurški zahvat ili duboku moždanu stimulaciju, kako bi se ublažili simptomi bolesti.

 

Simptomi

Znaci i simptomi Parkinsonove bolesti mogu da variraju, zavisno od sveukupnog stanja organizma svake osobe. Među znacima i simptomima Parkinsonove bolesti su:

Drhtanje/podrhtavanje ruke ili prstiju

Spori pokreti (bradikinezija)

Ukrućenost mišića

Problemi sa ravnotežom

Promene u pisanju

Nejasan govor

Nemogućnost pomeranja ili hvatanja predmeta

Nemogućnost treptanja, smejanja, mahanja rukom

 

Uzroci

Uzroci Parkinsonove bolesti potiču od gubitka određenih nervnih ćelija (neurona) u mozgu. Kao rezultat toga, dolazi do smanjenja moždane hemijske supstance, dopamina. Dopamin pomaže u regulaciji pokreta u mozgu, a njeno smanjenje dovodi do pojave simptoma Parkinsonove bolesti.

Iako nije poznato šta dovodi do pojave Parkinsonove bolesti, postoji nekoliko faktora koji imaju izvesnu ulogu u njenom nastanku, među kojima su:

Genetika (porodična istorija Parkinsonove bolesti)

Izloženost izvesnim toksinima i isparenjima

Prisustvo Lewy tela (nagomilavanje određenih supstanci u moždanim ćelijama)

A-synucleain protein iz Lewy tela

 

Faktori rizika

Među rizike za dobijanje Parkinsonove bolesti spadaju:

Starenje (najčešće se javlja među osobama starosti oko 60 godina ili starijih)

Genetika (Porodična istorija Parkinsonove bolesti)

Pol (mnogo češće se javlja kod muškaraca nego kod žena)

Izloženost nekim toksinima

 

Komplikacije

Komplikacije koje mogu da proisteknu iz Parkinsonove bolesti mogu da obuhvate sledeće:

Teškoće u razmišljanju/koncentraciji

Otežano gutanje

Otežano uriniranje/teškoće prilikom kontrolisanja bešike

Teškoće u određivnaju određenih mirisa

Emotivne promene(depresija, strah, anksioznost, gubitak motivacije)

Poremećaji sna

Konstipacija

Nizak krvni pritisak

Umor

Smanjeni seksualni učinak

Bol u određenim delovima tela ili u čitavom telu

 

 

Lečenje

Iako Parkinsonova bolest ne može da se izleči, postoji neke terapije koje su dostupne, a koje mogu da pomognu u kontroli i smanjenju simptoma. Među opcijama lečenja mogu se nači i izvesni lekovi koji pomažu u kontroli problema sa pokretima (hodanje) i drhtanjem (tremor). Među ovim lekovima su:

Carbidopa-levodopa: Prirodna hemijska supstanca koja dolazi u mozak i koja se preobraća u dopamin

Dopamin agonisti: Supstance koje se ubrizgavaju i koje imitiraju efekte dopamina u mozgu i koje mogu da dovedu do brzog ublažavanja simptoma.

MAO-B inhibitori: lekovi koji mogu da spreče kolaps dopamina u mozgu inhibiranjem enzima u mozgu i to  monoamine oksidaze B (MAO-B).

Inhibitori Catechol O-methyltransferaze (COMT): Lekovi koji pomažu u blokiranju enzima koji razlaže dopamin i produžava efekat terapije levodopom.

Antiholinergici: Lekovi koji se koriste za kontrolu drhtanja uzrokovanom Parkinsonovom bolešću

Amantadin: Lek koji se koristi za kratkotrajno olakšavanje simptoma u srednjoj ili početnoj fazi Parkinsonove bolesti.

 

Među ostalim metodama lečenja mogu se naći i:

Duboka stimulacija mozga: Procedura koja obuhvata implantaciju elektroda u određeni deo mozga. Elektrode se vezuju za grudi i šalju mozgu električne signale kako bi se pomoglo u smanjenju simptoma Parkinsonove bolesti i kako bi se unapredili pokreti. Ovaj postupak se često preporučuje kod osoba sa dosta uznapredovalom Parkinsonovom bolesti.

Fizikalna terapija: Program rehabilitacije koji obuhvata određene vežbe kako bi se ponovo uspostavila mišićna funkcija i koordinacija.

Operativni zahvat

 

Prevencija

Ne postoji način da se potpuno spreči nastanak Parkinsonove bolesti; međutim, neka istraživanja pokazala su da kofein može da pomogne u smanjivanju rizika od nastanka poremećaja. Zeleni čaj i redovne aerobne vežbe takođe mogu da pomognu u smanjenju rizika od Parkinsonove bolesti.