Albumin

 

Šta je albumin?

Albumin je bilo koji protein koji se rastvara u vodi i sredstvima koja koncentrovana solju, a takođe i reaguje na temperaturu. Albumin je najobimnija plazmatični protein koji se nalazi u telu, formira se u jetri i gradi dve trećine ukupe koncentracije proteina u plazmi. Albumin je odgovoran za najveći deo koloidnog osmotičnog pritiska u krvi i iz tog razloga je veoma bitan faktor u regulisanju zamene vode između plazme i međuprostornog odeljka, ili ti mesta između ćelija. Što se hidrostatičkog pritiska tiče, voda prolazi kroz zidove kapilara u tkivima. Ovaj protok vode je konstantan sve dok je osmotički pritisak na proteine, što bi u ovom slučaju bili molekuli albumina, ne zaustavi. Pad količine albumina u plazmi dovodi do porasta protoka vode iz kapilara u međuprostorni odeljak, što onda dovodi do porasta tečnosti u tkivima, što je, ako ga ima više, poznato pod nazivom edem. Albumin radi i kad prenosilac velikih organskih anjona, kao što su masne kiseline, hormoni (kortizol i tiroksin, kada se njihovo specifično udvajanje globulina zasićen), bilirubin i dosta drugih.

Albumin ima tri glavne funkcije: transport metabolita ( kao što je bilirubin, slobodne masne kiseline, i tiroidni hormoni), održava onkotički prtisak (od suštinske važnosti za distribuciju tečnosti u kapilare i tkiva u ljudskom telu), i može da se koristi i kao amino kiselina ako je to telu potrebno.

Razne vrste albumin mogu da se nađu u skoro svim životinjskim i biljnim tkivima.

 

Zašto treba meriti količinu albumina?

Ovaj test nam omogućava da dobijemo važne informacije u vezi sa jetrom i funkcijom bubrega kos pacijenta. Prisustvo albumina u mokraći, poznato kao albuminurija, ukazuje na to da pacijentu možda bubrezi ne funkcionišu kako treba ili ima neku bolest bubrega ili čak srčanu manu. Osoba sa nekom bubrežnom bolešću može da izgubi i do 20 ili 30 gr proteina plazme u toku jednog dana. Smanjenje količine seruma albumina, neuhranjenost, i opekotine mogu da izizovu ozbiljan porast proteina plazme.

Ovaj test može da itkrije da li pacijent ima neku bolest jetre ili bubrega ili ako telo ne apsorbuje dovoljno proteina.

 

Standardna priprema

Uzorak se obično uzima rano ujutru u bolnici. Bitno je da obavestite doktora ako uzimate bilo kakvu vrstu lekiva pošto neki mogu da utiču na rezultate testova. Lekovi koji mogu da povećaju količinu albumina su anabolični steroidi, hormoni rasta, androgeni, i insulin. Ipak, nemojte prestati sa uzimanjem lekova pre nego što se posavetujete sa lekarom. Obavezno obavestite doktora o bilo kakvoj istoriji bolesti.

 

Da li je testiranje bolno ili opasno?

Testiranje nije ni bolno ni opasno. Pacijent može jedino da oseti blago peckanje kad igla ulazi pod kožu.

 

Kako se test radi?

Test se obavlja jednostavnom analizom krvi.