Nadmorska bolest pozanta i kao akutna visinska bolest, nastaje kada je organizam u nedostatku kiseonika iz vazduha usled visoke nadmorske visine. Najčešće se javlja kod inidividua koje se bave planinarenjem ili skijanjem. Nadmorska bolest izaziva simptome kao što su glavobolja, gubitak apetita i poremećaj sna. Prvi simptomi najčešće se javljaju na visini od 3,500 metara, pa i na2,000-2,500 m.  Vazduh postaje maje gustine  na višim nadmorskim visinama što je uzrok nedovoljnog snabdevanja orgaizma kiseonikom. U takvim okolnostima, individual započinje sa bžim disanjem, uz simptome visinske bolesti kao što je glavobolja. Kako se telo adaptira na visoke amplitude, simpotmi nestaju.

 

 

Brzina penjanja takođe ima ključnu ulogu u nastanku nadmorske bolesti. Organizmu je neophodno vreme kako bi se adaptiralo na visinu, te je neophodno postepeno i graduisano penjanje.

 

Nadmorska bolest može biti izazvana brojnim faktorima:  nadmorska visina, brzina, fizička aktivnost na visokim nadmorskim visinama kao i individualna osetljivost.

 

Poznati faktori rizika za nastanak akutne visinske bolesti su: individue sa prethodnom istorijom nadmorske bolesti, individue starosti ispid 50 godina, rapidno dostizanje visokih amplitude i boravak na visinama nižim od 3000 stopa.

 

Težak oblik visinske bolesti smatra se hitnim stanjem te je neophodna neodložna medicinska pomoć u cilju prevencije daljih komplikacija.

Koji simptomi su udruženi sa visinskom bolešću?

 

Nadmorska bolest udružena je sa pojavom simptoma kao što su:

 

  • Probadajuća glavobolja (najčešće)
  • Umor

 

  • Vrtoglavica
  • Gubitak apetita
  • Vrtgolavica
  • Iritabilnost
  • Nesanica
  • Mučnina i povraćanja

 

 

Kod težih slučajeva, usled izraženog poremećaja individua neće imati mogućnosti da jede, oblači ili bilo koju drugu aktivnost usled oslabljenog disanja. Simptomi težeg oblika visinske bolesti mogu uključivati: otežan hod, konfuziju, otežano disanje, krkljanje u grudnom košu, iskašljavanje ružičastog  sekreta kao i moguć gubitak svesti.

 

Retko, kod određenih slučajeva visinske bolesti mogu biti zahvaćeni pluća  i mozak.

Neodloćna medicinska intervencija od vitalnog je značaja radi prevencije daljih komplikacija, kao što su plućni ili cerebralni edem. Takve komplikacije mogu biti fatalne.

 

Šta se savetuje

 

U slučaju blažih simptoma nadmorske bolesti, neophodno je smanjiti postepeno boavak na nadmorskoj visini (najčešće nekoliko stotina metara ). Takođe, neodloćna medicinska konsultacija sa odgovarajućim lekarom je poželjna.

If this is proves impossible due to the situation at hand, descending to a lower elevation or calling for help promptly is vital. In cases of severe altitude sickness, it is recommended to seek immediate medical attention.

 

Šta se ne savetuje

 

Postoji nekoliko preventivnih mera koje podrazumevaju sledeće:

  • forsirati sebe u slučaju da postoje određeni početni simptomi
  • Obavezno unositi dosta tečnosti (adekvatna hidratacija je od vitalnog značaja)
  • Ne konzumirati duvan, alkohol ili lekove tokom boravka na nadmorskim visinama
  • Ne noćiti na visini koja je veća od one na kojoj se boravilo tokom dana (penji se visokom, spavaj niže)

 

Odricanje od odgovornosti: Informacije u ovom članku na bilo koji način ne zamenjuju intervenciju ili savete  operatera za hitne slučajeve i pružaju samo jednostavne savete kako bi problem  bio pod kontrolom dok čekaju na pregled.