Tahipneja ili polipnea predstavlja medicinsko stanje koje se karakteriše ubrzanim i plitkim  disanjem. Kod zdravih odraslih osoba, broj respiratornih epizoda u minuti je 16; tahipneja se označava kada je boj respiracija preko 40 ili 60 udisaja po minuti. Najčešće je praćen ubrzanim srčanim otkucajima kao i osećajem umora i nedostatkom vazduha.

 

 

Tahipneja nastaje usled nagomilavanja ugljen dioksida u respiratornom sistemu. U tom slučaju, krvotok postaje kiseliji i prenosi impulse u moždane centre o nastalom acidobaznom poremećaju. Usled toga, moždano tkivo upućuje regulatorne impulse u cilju ubrzanja respiratornog rada i normalizovanja krvotoka unutar fiziološkog opsega.

 

Opisani poremećaj može biti uslovljen fiziološkim kao i patomorfološkim uzocima.

Fiziološki uzroci udruženi sa tahipnejom mogu biti fizički napor ili stres. Od patomorfoloških uzroka, najčešće se pominju metabolička acidoza, embolija, sepsa, infarkcija plućnog tkiva kao i trovanje ugljen monoksidom.

 

Tahipneja se mora diferencirati od hiperpneje koja se dodatno karakteriše pojačanim respiratornim radom,dok se pod hiperpnejom podrazumeva duboko disanje koje uslovaljava pojačanu plućnu ventilaciju.

 

Kod novorođene dece, čest oblik tahipneje pedstavlja tranzitorna tahipneja. Ovo stanje najčešće je izazvano prisustvom ezidualne tečnosti u plućima, koje može usloviti bzo i površno disanje. Poseduje tendenciju ka spontanom izlečenju u toku 24-48 sati nakon porođaja i u najvećem broju slučajeva ne izaziva dalje komplikacije.

Koji poremećaji mogu biti udruženi sa tahipnejom ?

 

Tahipneja može biti uslovljena mnogobrojnim poremećajima. Hronična stanja kao što su astma, anksioznost ili prekomerna telesna uhranjenost mogu prethoditi nastanku tahipneje.  Druga stanja koja mogu biti udružena sa tahipnejom mogu biti:

 

  • Trovanje ugljen monoksidom
  • Cistična fibroza
  • Ulkus duodenuma
  • Embolija
  • Metabolička acidoza
  • Pneumonija
  • Plućna embolija
  • Pulmonarna infarkcija
  • Sepsa
  • Septični šok

 

 

Najbitnije je imati na umu da gore prikazana lista nije definitivna, te je neophodno konsultovati ordinirajućeg lekara u slučaju perzistiranja tegoba.

 

 

Simptomi koji uključuju postojanje bolova u grudima diskoloraciju kože i noktiju, osećaj vrtoglavice, pogoršanje respiratornih aktivnosti kao i deformacije grudnog  koša, uvek bi trebalo predočiti ordinirajućem lekaru radi pravovremenog tretmana mogućih komplikacija.

 

Koja terapija se primenjuje u lečenju tahipneje ?

 

Radi adekvatnog medicinskog tretmana tahipneje, pre svega je neophodno otkriti uzročni faktor ili poremećaj.  Usled toga, uvek je neophodno konsultovati se sa ordinirajućim lekarom u cilju terapeutskog pristupa poremećajima disanja i utvrđivanju najoptimalnijeg individualnog pristupa.

 

Kada je najoptimalnije konsultovati  se sa ordinirajućim lekarom u slučaju pojave tahipneje ?

 

Tahipneja može biti izazvana mnogobrojnim stanjima.  U slučaju da je individua prethodno dijagnostikovana tahipnejom  ili je u riziku za njen nastanak usled prisustva nekog od uzročnih faktora (trovanje ugljen monoksidom, cistična fiboza, ulkus duodenuma, embolija, metabolička acidoza, pneumonija, plućna embolija, plućna infarkcija, sepsa, septični šok i duga stanja), najbitnije je konsultovati se sa ordinirajućim lekarom radi dalje evaluacije.

 

Tahipneju bi uvek bilo poželjno tretiati kao hitno medicinsko stanje, pogotovo kod individua kod kojih je prvi put dijagnostikovana.